Zubak: Treći entitet bi bio uvod u disoluciju BiH

Ono što predlažu nije rješenje, treba pokušati ustavnim reformama izgraditi državu po standardima zapadne demokracije, koja bi omogućila ravnopravan tretman svih građana, a to znači i naroda i narodnosti", rekao je prof. dr. Pejić

Ako je tačno ono za što se, navodno, zalažu HNS i HDZ, ispalo bi da treći entitet obuhvata općine u kojima Hrvati niemaju većinu, kao što je, recimo, Jajce, ili Travnik… Izvan tog trećeg entiteta bilo bi oko 35 posto Hrvata Bosne i Hercegovine, a teritorij na kojem bi bili oni smanjio bi se za deset posto. Treći entitet nije rješenje koje bi Hrvatima u BiH osiguralo ravnopravnost", rekao je Krešimir Zubak, advokat, i sudionik najvažnijih događaja koji se tiču aktuelne BiH (Wašingtonski sporazum, Daytonski sporazum) na današnjoj konferenciji Hrvatskog narodnog vijeća u BiH koja se održava u Sarajevu, a čija je tema Političko-pravni aspekti ustavnog položaja Hrvata u BiH.

Što hoće Hrvatska

Zubak se, istupivši kao prvi uvodničar na skupu, a ne želeći prije toga davati izjave za medije, osvrnuo i na stav predstavnika Republike Hrvatske u Parlamentu Evrope, prilikom nedavnog donošenja rezolucije o federalizaciji BiH.

“Oni su davali neodređene izjave, kada je u pitanju treći entitet, ali njihove izjave inkliniraju upravo takvom rješenju", upozorio je Zubak, koji poručuje:

“Ako bi Hrvatska stala iza tog rješenja onda bi to bila vrlo loša poruka prema Bosni i Hercegovini, i bila bi potpuno oprečna njihovim tvrdnjama o tome da podržavaju cjelovitu BiH", istakao je Zubak, čiji je stav nedvosmislen:

“Treći entitet bi bio uvod u disoluciju BiH, a interes nas Hrvata je cjelovita Bosna i Hercegovina".

“Federalizacija treba da bude na teritoriju čitave BiH, a ne samo u Federaciji. Nitko nema pravo reći da ga, recimo, 200 tisuća Hrvata, iz Posavine istjeranih, ne zanimaju. Ako će netko biti moralno i politički i društveno odgovoran, onda se, naravno, mora brinuti za sve ljude. No, stranke često gledaju samo onoliko koliko imaju vlasti i mogućnosti da osvoje vlast. Ili, recimo, 23 tisuće tuzlanskih Hrvata! Ne može nitko reći da ga oni ne zanimaju", kazao je novinarima uoči konferencije prof. dr. Franjo Topić, koji, inače, smatra da bi trebalo naći bolji balans između samih Hrvata u BiH.

“Nažalost, postoje razlike između bosanskih i hercegovačkih Hrvata", ustvrdio je dr. Topić, naglasivši: “Sva je vlast na jugu BiH, mislim da to nije korektno, nije pravedno, a na nepravdu se ne može šutjeti. Vidimo, kod svih podjela sredstava, državnih, federalnih: tamo gdje su Hrvati, sada ne govorim o drugima, da se bitno razlikuje donaciju za Hercegovinu i one za Bosnu. Na primjer, Vijeće ministara BiH je Hrvatima raspodijelilo 750 tisuća maraka. Od toga je 15 posto dato u Bosnu, 85 posto u Hercegovinu. To nije korektno ni među braćom i sestrama, i te stvari treba pokušati dovesti na neku normalnu mjeru. Nema apsolutne pravde, ali pravda je bitna, ne samo kao ovozemaljska, pravna nego i božanska kategorija", ističe dr. Topić.

“Bilo bi normalno da hrvatski dužnosnici (a ja znam da rizikujem što ovo govorim, jer, čim kritizirate svoje, ispada da navijate za druge) žive ovdje s svojim obiteljima, a ne žive, i to je vrlo znakovito. A bosanski Hrvati su šutljivi, povučeni, tako da su, naprosto, uvijek negdje u zapećku. Niko vam neće ništa dati, ni brat ni sestre neće, treba se boriti za svoja prava", poručio je predsjednik HKD Napredak dr. Franjo Topić, a prof. dr. Marinko Pejić, predsjednik HNV BiH opet smatra da u današnjoj BiH nije dobar položaj nijednog njenog konstitutivnog naroda.

Nagrađen agresor

“Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali, nažalost, nije omogućio izgradnju takve države koja bi osigurala ravnopravnost svih građana BiH, svih naroda i narodnosti koji u njoj žive. Podijeljena je država: oni koji su bili agresori, koji su napravili genocid, dobili su pola BiH, istjerali su i Hrvate i Bošnjake iz RS, kao i manjine koje su tamo živjele, nesrbe, i svi su oni tamo neravnopravni, čak se mnogi i ne mogu vratiti na svoje, odnosno, sve se radi da se ne vrate", smatra prof. Pejić, dodajući da i u FBiH ima situacija kada su manja prava onih koji su u manjini. No, vidimo da se čak i Srbi u Trebinju žale kako nisu ravnopravni kao oni Srbi u Banjaluci. Dakle, država BiH, takva kakva je, nije omogućila ravnopravnost svih građana", ističe dr. Pejić, napominjući da hrvatske stranke okupljene oko HNS-a nastoje problem riješiti trećim entitetom," odnosno, sada oni to nazivaju drugačije, kao posebna izborna jedinica".

“Hvala im na tom prijedlogu. Ja smatram da Hrvati na taj način ne bi bili jednakopravni, pogotovo Hrvati u Bosni kojih još ima više nego u Hercegovini. Ali, njih, u HNS, ne zanima baš puno ni Sarajevo kao glavni grad BiH, niti ih zanimju Hrvati u Bosni, njih zanima samo niihov atar, zapadna Hercegovina, za ostale ih nije briga. Ono što predlažu nije rješenje, treba pokušati ustavnim reformama izgraditi državu po standardima zapadne demokracije, koja bi omogućila ravnopravan tretman svih građana, a to znači i naroda i narodnosti", rekao je prof. dr. Pejić.

Za prof. dr. Ivu Komšića današnja konferencija je vrlo značajna jer je ponovo otvorena priča o federalizaciji BiH.

“A to je ideja HNV, iznesena 6-og Veljače 1994. godine, u vrijeme kada su se u Ženevi dovršavali pregovori o podjeli BiH.Dakle, izvorna ideja federalizacije, koju smo mi tada lansirali, je federalizacija cijele BiH s tim da se prekinu pregovori o podjeli države, i da se prekine rat u BiH. Tu ideju je prihvatila tadašnja američka administracija, otišli smo u Washington i za nekoliko dana je postignut Washingtonski sporazum. Ako se ovaj dobro iščita, naročito preambula i prvi stavovi, jasno je da je federalizacija koncipirana kao federacija cijele BiH a ne nikako jednog njenog dijela.To je bila ideja preuređenja a ne podjele BiH. No, nažalost,Daytonski pregovori su išli u drugom smjeru, i umjesto da dovršimo federaciju BiH, i da je protegnemo na cijelu BiH, u Daytonu su pregovori vođeni u pravcu entitetskog uređenja.To su dva potpuno različita koncepta", ustvrdio je dr. Komšić, za kojeg je zanimljivo da se HDZ BiH danas vraća na ideju federalizacije, protiv koje su bili žestoko 1994.

“Dva dana nakon našeg sabora u Sarajevu, 8. februara 1994, oni su u Livnu organizirali svoj sabor, i sve nas napali i proglasili neprijateljima naroda. Danas se vraćaju na tu ideju, potpuno legitimno, i dobro je što je tema otvorena, meni je drago, ali treba vidjeti da li se radi o tome da oni stvar vraćaju na Ženevske pregovore o podjeli držve, s unijom tri republike ili stvaranjem trećeg entiteta, ili se radi o federalizaciji cijele BiH.Izvorna ideja federalizma bosanskohercegovačkog je federacija cijele BiH", podvukao je dr. Komšić.